Настанак, развој и значај библиотерапије

Аутори

  • Даница Савић Универзитетска библиотека у Крагујевцу

##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.18485/bibliotekar.2021.63.2.1

Кључне речи:

појам библиотерапије, институционална библиотерапија, клиничка библиотерапија, развојна библиотерапија, соционика, типови читалаца, типови књига, литература за библиотерапију, делотворност библиотерапије

Сажетак

Рад настоји да синтетише доступне текстове који проблематизују библиотерапију као помоћни терапеутски метод, који своју научну заснованостдобија тек у 20. веку. Такође, сем дефинисања самог појма, настоји се излистатизначај библиотерапије на преображај личности, као и улога терапеута/библиотекара у самом процесу лечења књигом. У раду се истичу резултати соционике која додатно употпуњује библиотерапеутски метод сазнањима о типовима читалаца заснованим на Јунговој типологији личности. Попут типова личности, у оквиру библиотерапије разликују се и типови књига које омогућавају индивидуализован приступ у процесу лечења.

Референце

Averjanov, N. V. „Lek za dušu: primena biblioterapije u biblioteci”, prevod Gordana Stević. Korak biblioteke 2, 2 (2017): 128–148. (на ћирилици)

Aristotel. O pesničkoj umetnosti. Beograd: Prosveta, 1982. (на ћирилици)

Benić, Jelena. „Interdisciplinarnost u bibliotekarstvu. Glasnik Narodne biblioteke Srbije 16, 19 (2017): 9–20. (на ћирилици)

Benić, Jelena. „Psihološki aspekti bibliotečke delatnosti”. Glasnik Narodne biblioteke Srbije 15, 18 (2016): 173–184. (на ћирилици)

Isajeva, Jelena Nikolajevna. „O socioničkoj bibliopsihologiji i socioničkoj biblioterapiji”. U Biblioteka kao ogledalo Vaseljene, priredio Dobrilo Aranitović, 543–556. Beograd: Službeni glasnik, 2009. (на ћирилици)

Oganesjan, Natalija Timovna. „Biblioterapija kao sredstvo samoaktuelizacije psihičkih stanja”. U Biblioteka kao ogledalo Vaseljene, priredio Dobrilo Aranitović, 531–542. Beograd: Službeni glasnik, 2009. (на ћирилици)

Oganesjan, Natalija Tomovna, „Biblioterapija kao sredstvo korekcije psihičkih stanja ličnosti”. U Biblioteka kao ogledalo Vaseljene, priredio Dobrilo Aranitović, 557–563. Beograd: Službeni glasnik, 2009. (на ћирилици)

Pandurević, Jelenka, Maja Anđelković. Kratka istorija pisma, knjige i biblioteka. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Filološki fakultet, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2014. (на ћирилици)

Radanović, Maja. „Biblioterapija kao edukativna i terapijska alatka i prikaz portretisanja psiholoških fenomena u jednom književnom delu, sa posebnim osvrtom na depresiju”. Timočki medicinski glasnik 40, 2 (2015): 106–110.

Simić, Ljiljana. „Uloga biblioteke u biblioterapiji”, http://www.vma.mod.gov.rs (preuzeto 10. 8. 2021). (на ћирилици)

Stokić, Gordana. Ka filozofiji bibliotekarstva. Pančevo: Mali Nemo, 2002.

https://covers4all.ru/mk/krovotecheniya/chitat-onlain-moi-alkogolizm (pristupljeno 23. 10. 2021).

https://hr.pour-femme.org/8887667-book-therapy-a-book-will-save-our-lives-find-out-how (pristupljeno 23. 10. 2021).

https://hr.griego-medical.com/vzaimosvjaz-psihicheskih-sostojanij-i-povedenija.htm (pristupljeno 23. 10. 2021).

http://psihokomunikacije.com/zanimljivi-tekstovi/sta-je-to-lekovito-citanje-ili-biblioterapija/ (pristupljeno 23. 10. 2021).

https://stil.kurir.rs/lifestyle/zanimljivosti/146015/biblioterapija-kako-knjige-pomazu-u-lecenju-mentalnih-poremecaja (pristupljeno 23. 10. 2021).

##submission.downloads##

Објављено

2021-12-13